Search site

Pisanje riječi iz drugih jezika

2011-06-02 00:27


1. Imena i prezimena
- strana vlastita imena u pravilu se pišu izvorno (onako kako se pišu u matičnom jeziku koji se služi latinicom), i to u nominativu, dok se u ostalim padežima sklanjaju kao hrvatska imena
- sklanjaju se imena i prezimena, ali ne i prijedlozi koji dolaze uz prezimena (N Leonardo da Vinci, G Leonarda da VIncija, D Lenardu da Vinciju..)

a) ženska imena i prezimena
- ženska vlastita imena u pravilu se sklanjaju kao i hrvatska (N Maria, G Marije, D Mariji…)
- ženska imena koja imaju nulti morfem ne sklanjaju se (npr. Meg, Carmen..)
- ako su dva imena povezana spojnicom, prvo ime se ne sklanja (N Maria-Helena, G Maria-Helene…)
- ako imena nisu povezana spojnicom, sklanjaju se oba imena (osim ako ne završavaju na nulti morfem) – N Maria Helena, G Marije Helene, D Mariji Heleni…
- u romanskih imena na -ca (izgovaramo -ka) treba u deklinaciji i posvojnom pridjevu pisati k (N Bianca, G Bianke, D Bianki…)
- imena koja potječu iz francuskoga jezika i koja završavaju na muklo -e mijenjaju se i tvore posvojni pridjev kao da u nominativu imaju na kraju -a (tj. muklo -e ne javlja se u promjeni) – N Jacqueline, G Jacqueline, D Jacquelini…

b) muška imena i prezimena
- ako strana muška imena završavaju na suglasnik (koji se može izgovarati, a i ne mora), na njh dolaze padežni nastavci – sklanjaju se i imena i prezimena (N James Dean, G Jamesa Deana, D Jamesu Deanu…)
- ukoliko strana imena ili prezimena završavaju na -e (koje se može izgovarati, a i ne mora), to -e ostaje u cijeloj deklinaciji (N Shakespeare, G Shakespearea, D Shakespeareu…)
- ako muška imena ili prezimena završavaju na -y, -ee koje čitamo kao -i, između osnove i nastavka umeće se -j (ako se -y i -ee čitaju kao -j, ne umeće se -j) – N Kennedy, G Kennedyja, D Kennedyju…
- ukoliko ime završava na naglašeno -o, to se -o zadržava u cijeloj deklinaciji, ukoliko -o nije naglašeno, ono se u deklinaciji gubi (N Hugo, G Hugoa, D Hogou… N Ariosto, G Ariosta, D Ariostu…)

c) zemljopisna imena (toponimi)
- za zemljopisna imena (države, gradove, oceane, mora) koristimo hrvatske nazive (Njemačka, Atlantski ocean, Sjeverno ledeno more)
- ukoliko koristim izvorni naziv, dekliniramo ga kao i hrvatske riječi (N New York, G New Yorka, D New Yorku…)
- ako toponimi završavaju na -a ili -e (koje se ne izgovara), mijenjaju se kao da su na -a (muklo -e nestaje) – N Cordoba, G Cordobe, D Cordobi…
- ako toponimi završavaju na -i, -o, -u mijenjaju se kao naša imena s tim završecima (s tim da se kod -i, -ia, umeće -j) – N Bilbao, G Bilbaa, D Bilbau…

2.Kratice
- kratice mogu biti: stalne (nastale su prema utvrđenim načelima) i prigodne (stvara ih sam pisac, ali tako da čitatelj bez kolebanja može uspostaviti punu riječ)
- stalne kratice mogu biti: obične (skraćeni dijelovi riječi ili sklupova riejči čitaju se kao da su te riječi napisane) i sastavljene (nastale spajanjem početnih slova ili skupine slova višečlanih naziva i imena i obično se čitaju kako su napisane)

1. Obične kratice
a) kratice s jednim slovom ili s više slova iza kojih se stavlja točka – kratice hrvatskih riječi (č. – čitaj, g. – gospodin i gospodina, gosp. – gospodin, god. – godina…)
- kratice nekih latinskih riječi i izraza koji se pišu malim slovom (o.c. – opus citatum – navedeno djelo, a.a. – ad acta (među spise)…)
- kratice nekih latinskih riječi i izraza koje se pišu velikim slovom (P.S. – post scriptum (poslije napisanoga)..)
- kratice s točkom na kraju, koje se pišu slovima od prvog samoglasnika, ne računajući samoglasnik na početku (i sl. – i slično, str. – stranica, sv. – svezak…)
- kratice s točkom na kraju, koje se pišu slovima do drugog samoglasnika u riječi (god. – godina, ing. – međunarodna kratica za inžinjera, inž. – hrvatska kratica za inženjera…)
- kratice s točkom na kraju, u kojima se piše samo prvo i posljednje slovo ili prvo slovo i kraj riječi (dr. – doktor, mr. – magistar..)
- ostale kratice od više slova s točkom na kraju (itd. – i tako dalje, npr. – na primjer, tzv. – takozvani…)

b) kratice koje se pišu bez točke (gđa – gospođa, gđica – gospođica, don – titula katoličkog svećenika, fra – fratar)

2. Sastavljene kratice
a) one koje su nastale od početnih slova svakoga člana izraza koji se krati – pišu se bez točke iza pojedinih slova i sva su slova velika (HAZU – Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, HT – Hrvatski telekom…)

b) kratice koje imaju oblik promjenjivih riječi i njihovu sklonidbu, a kao vlastita imena pišu se velikim početnim slovima (npr. Nama, Hina…)